Enološki turizam
Vršac
VINSKA ISTORIJA
Prema nekim istorijskim izvorima, vinogradarstvo u vršačkom kraju datira još iz vremena Dačana i rimske vladavine, a prvi pisani podatak o tome potiče iz 15. veka kada je vršačko vino 1494. godine prodato dvoru kralja Vladislava Drugog. Iz zapisa turskog putopisca Evlije Čelebije saznajemo da su padine vršačkog brega zasađene vinovom lozom koja daje slatko i ukusno grožđe.
U Banatu vino napreduje za vreme velike kolonizacije pod vladavinom Marije Terezije (1740-1780.).
Na početku puta za manastir Mesić nalazi se veliki vinski podrum "Helvetia" koji je 1880. sagradio i opremio švajcarski trgovac vinom Bernhard Štaub. Koliko je vinogradarstvo značajno za ovaj grad, svedoče i činjenice da je vinova loza u grbu grada od 1804., a niz detalja na fasadama starih kuća ima motiv grožđa.
Krajem 19. veka u Vršcu je bilo više od 10.000 ha vinograda. To je bilo najveće vinogorje u Ugarskoj, po tvrdnjama nekih statističara i u Evropi u kojoj je filoksera ostavila pravu pustoš. Proterivanjem Turaka i doseljavanjem Nemacaiz Rajnske oblasti vinogradarstvo postaje glavna privredna grana u Gudurici, obližnjem selu. Posle Drugog svetskog rata umesto proteranih Nemaca u selo se naseljavaju Slovenci, Makedonci, pa kolonisti iz Bosne, Like, Banije, Korduna. U Gudurici danas živi 1.500 stanovnika koje čine 22 nacionalnosti, među njima i jedna Francuskinja. Od 425 domaćinstava njih 80neguje oko 100 hektara vinograda, što sa plantažama Vršačkih vinograda od oko 1000 hektara čini ovo selo najvinogradarskijim u čitavoj Srbiji.
VINOGRADARSTVO I VINARSTVO DANAS
Vršačko vinogorje se prostire na brdovitim terenima oko Vršca, na krajnjim obroncima Karpata. Čine ga "Vršački vinogradi" koji raspolažu plantažama sa preko 1700 ha vinograda, dok u celom regionu ima oko 2100 ha. Zemljišta su tipa smonica, gajnjača, deluvijalna zemljišta sa živim peskom. Klima ovog područja je tipično kontinentalna.
Od autohtonih i starih sorti ovde se još gaje župljanka, smederevka, šasla bela, rkaciteli, kreaca, Kreaca je stara bela sorta vinove loze, autohtona vršačka. Gajila se svuda po Banatu. U vršačkom vinogorju dominiraju bele vinske sorte, crnih gotovo i da nema.
Vršački breg, Gudurica, Veliko Središte dobrog poznavaoca odmah podsete na kraj u kome se gaji najkvalitetnije grožđe i proizvodi dobro vino. Povoljni geografski i klimatski uslovi za gajenje vinove loze opredelili su sve one koji su naseljavali ove prostore da se ozbiljno posvete proizvodnji grožđa i vina. Danas se ceo taj kraj, gde se dodiruju Vršačke planine i blaga banatska ravnica, nalazi pod vinogradima i predstavlja jedan od najznačajnijih vinogradarskih rejona u Srbiji.
Među mnogim vrhunskim i kvalitetnim vinima ovog vinskog regiona ističu se muskat otonel, šardone, pino bjanko, rajnski i italijanski rizling, a veoma je popularno stono vino banatski rizling od sorti italijanski rizling, smederevka, župljanka i kreaca.
PUT VINA
Podrum Vršačkih vinograda je bio i ostao građevinsko-arhitektonska atrakcija. U njega može da se smesti 3400 vagona vina. Podrum je građen od 1964 do 1967 godine. Vršački vinogradi su jedan od najvećih simbola prethodne Jugoslavije. Podrum je u obliku slova ipsilon (početnog slova oznake za Jugoslaviju). Jedan je od tri najveća vinska podruma pod jednim krovom u Evropi, druga dva su u Listelu u Francuskoj i Logranji u Španiji. Podrum ima pet galerija, jedna je pod zemljom a četiri iznad, i u njih je smešteno 580 vinskih sudova od betona, obloženih staklenim pločama.
Informacije o vinarijama pogledajte ovde
GDE JESTI
Osim lokalnih vina tu se probaju i lokalni vršački i vojvođanski specijaliteti: divljač, roštilj, šunka, švargla, kiflice sa sirom, štrudla s makom. Uz meso divljači dobro ide lokalno vino frankovka, a uz šunku kreacer i italijanski rizling
Informacije o restoranima pogledajte ovde.
ŠTA VIDETI
Na granici sa Rumunijom, na oko 90 kilometara od Beograda nalazi se Vršac, grad sa oko 40.000 stanovnika. Obilazak znamenitosti grada: Vršačke kule iz 14. veka, koja se nalazi na Vršačkom brdu, Gradske kuće (Magistrata) iz 18. veka, Vladičanskog dvora iz 18. veka sa veoma bogatom riznicom, Manastira Mesić iz 16. veka, koji je od Vršca udaljen 10 km, Stare apoteke na stepenicama iz 18. veka, gde se nalazi i stalna postavka muzeja Saborne crkve Svetog Nikolaja iz 1785, Rimokatoličke crkve iz 1863, posvećene Svetom Gerhardu i Kapele Svetog krsta iz 1720. godine, upotpuniće vaš turistički doživljaj.
Nakon toga poseta Vršačkim vinogradima i podrumu kapaciteta 3420 vagona, obilazak plantažnih vinograda, kroz koje vožnja automobilom traje dva sata, odlazak u čuveni stari vinski podrum u selu Gudurica nadomak Vršca uz degustaciju vina, zadovoljiće vašu vinsku radoznalost.
KAKO STIĆI I GDE SPAVATI
Do Vršca se od Beograda može stići autobusom koji saobraća na svakih 30 minuta. Vožnja traje oko dva sata. Do Vršca se automobilom od Beograda može doći magistralnim putem M 1.9, preko Pančeva.
Autobuska stanica Vršac, 013/822 866
Autobuska stanica Beograd, Železnička 4, 011/636 299
Informacije o smeštaju pogledajte ovde
Turističke informacije
Turistički savez Vršca
Trg Pobede 1, 26300 Vršac
013/832 999, 838 050, faks: 831 055
toovrsac@yahoo.com
www.to.vrsac.com
Enološki turizam
Aleksandrovac
Vinarija Ivanović, Vinarska kuća Miljković, Podrum Botunjac, Vinska kuća Minić, Podrum Radenković
Knjaževac
Vinarija Jović, Vinarija Jović, Podrum Isakov, Podrum Živković, Podrum Jeremić
Negotin
Vinarija Vukašinović, Vino Grade, Podrum Ivanović, Podrum Bogdanović
Smederevo
Godomin, Mali podrum Radovanović, Podrum Gitarić
Oplenac
Staro vino, Vožd, Jezero, Breza, Aleksandar
Beograd
Navip, Emporio, Esencijal, Podrum Pehar, Galerija vina Vitis
Vršac
Vršački vinogradi, Podrum Stojšić, Podrum Krstov, Vinarija Vinik, Podrum Nedin
Sremski Karlovci
Vinum, Podrum Kiš ,Podrum Dulka, Podrum Roša , Podrum Kosović, Podrum Bajilo, Podrum Benišek, Podrum Došen, Podrum Živanović, Podrum Merc, Vinoteka Medijana, Vinarija,Todorov, Vinoprodukt, Podrum Kuzmanović, Vinarija Kovačević, Fruškogorski podrum
Palić
Podrum Palić, Vinarija Čoka, Vinski dvor, Vinum Lodi, Vindulo, Podrum Varkulja
Nadlanu
Adresar
Žute strane
Bele strane


Vaši komentari
Kliknite ovde za LOGIN.