Verski turizam
Naupara
Na desnoj obali reke Rasine, u selu Naupari kod Kruševca, nalazi se istoimeni manastir sa crkvom posvećenom Bogorodici. Izgrađena je u osmoj deceniji 14. veka. Prvi pisani podatak o Naupari nalazimo u Povelji kneza Lazara od 1382. godine kojom poklanja manastiru Drenči, između ostalog i "Dvor u Naupari sa crkvom". O osnivaču Naupare nema određenih podataka, a prema legendi crkvu je sazidao despot Stefan. Po arhitekturi liči na nešto ranije sazidanu Lazaricu i predstavlja spomenik moravske graditeljske škole. Današnji oblik dobila je rekonstrukcijom koja je izvršena 1835. godine po nalogu kneza Miloša Obrenovića.
Osnova je u obliku sažetog trikonhosa, a iznad središnjeg prostora uzdiže se kube koje se oslanja na pilastre i prislonjene luke, a nad pripratom je kula na sprat.
Manastir Naupara posebno privlači svojim kamenim rozetama iznad portala, naročito većom koja uokviruje kružne reljefne predstave motiva sa srednjovekovnom simbolikom dvanaest meseci u godini.
Danas je Naupara ženski manastir u kome živi jedan broj monahinja obrađujući manji posed.
Verski turizam
Kapela Sv. Krsta u Vršcu
Najstariji katolički hram u Banatu
Dvor Eparhije banatske
Dvor kome se svi dive
Banjska
Podigao ga je između 1312. i 1316. godine kralj Milutin
Ovčarsko-kablarski manastiri
"Srpska Sveta gora"
Petrova crkva
Pripada najstarijim srpskim srednjovekovnim spomenicima
Studenica
Zadužbina velikog župana Stefana Nemanje
Pećka patrijaršija
Podignuta u trećoj deceniji 13. veka
Staro Hopovo
Osnovan krajem 15. veka
Manastir Ćelije
Ženski manastir
Manastir Lelić
Zadužbina Vladike Nikolaja i njegovog oca Dragomira Velimirovića
Mala Remeta
Osnovan krajem 17. veka
Šišatovac
Osnovan 1520. godine
Petkovica
Pominje se u 16. veku
Kuveždin
Osnovao ga je 1520. godine poslednji srpski despot Stefan Štiljanović.
Prohor Pčinjski
Podigao ga je u 11. veku vizantijski car Roman Diogen
Sopoćani
Podigao ga je kralj Uroš I Nemanjić
Žiča
Zadužbina kralja Stefana Prvovenčanog.
Naupara
Izgrađena je u osmoj deceniji 14. veka.
Mileševa
Osnovan u trećoj deceniji 13. veka
Nadlanu
Adresar
Žute strane
Bele strane



Vaši komentari
Kliknite ovde za LOGIN.